SPECIJALIZOVANE IZLOZBE PASA |
|
RADIO STANICE | |
Liberty |
|
| | ISTORIJA MUZIKE | |
| | Autor | Poruka |
---|
drugasansa
Broj poruka : 1620 Godina : 44 Lokacija : beograd Datum upisa : 26.08.2008
| Naslov: ISTORIJA MUZIKE Uto Sep 16, 2008 12:08 am | |
| Kako je začeta klasična muzika?
Muzika postoji od najranijih perioda ljudske istorije. Primitivni ljudi su se izražavali vokalno i tako su nastajali zvuci koji su često bili i muzički. Tokom milenijuma, muzika je postajala sve kompleksnija. Čovek je izumeo muzičke instrumente da bi proizvodio one zvuke koje ne može da otpeva. Frule i zviždačke reprodukovale su glasove ptica i vetra; doboši i bubnjevi su pojačavali zvuk udaranja srca. Muzičke skale (lestvice) još uvek nisu postojale. Prve pesme su bile paganske. Ljudi, puni strahopoštovanja prema prirodi i straha od svog okruženja pevaju molitve i prinose žrtve. Ako je vetar zavijao, oni bi uzvraćali zavijanjem, ako je sa neba pljuštalo, oni bi pevali o kiši. Pesma je slavila pobedu, ili bila znak zahvalnosti bogovima. Ritam se u istoriji muzike pojavio vrlo rano kao oponašanje ravnomernih zvukova hodanja, trčanja, tj. zvukova proizvedenih pokretima, ili prirod- nih zvukova. Izmišljene su igre da bi se umirili bogovi, a uz igru se izvo- dila muzika.
__________________________________________________ U tim ranim godinama, muzika se prenosila predanjem. Čak i danas u nekim istočnim kulturama muzika opstaje na ovaj način. Tek kasnije ljudi su počeli da zapisuju muziku.
Srednji vek
Period poznat pod nazivom srednji vek karakteriše dominacija religije i crkve. Celokupno ljudsko znanje postaje sastavni deo crkvene dogme ili je interpretirano crkvenom dogmom.
Gregorijanski koral Prošli su mnogi milenijumi bavljenja muzikom pre nego što je nekome palo na pamet da muziku zapiše. Oko 600. godine nove ere, papa Grgur I, poznat pod nadimkom “Veliki”, uvodi prvi muzički kanon kojim sistematizuje muzičke lestvice do tada primećivane u crkvenoj muzici. Papa Grgur je notama dao imena po slovima abecede A, B, C i D – ista ona koja su i danas u upotrebi. Po papi Grguru ostao je naziv gregorijanski koral: to su jednostavne melodije, koje je unisono, na latinskom jeziku, pevao hor. Malo je verovatno da je papa Grgur znao da će devedesetih godina 20. veka Gregorijanski koral postati jedan od glavnih svetskih hitova, kada snimak muzike do tada nepoznatih monaha iz Španije – bude dospeo na top liste. Ovaj veliki povratak ima svoj razlog: gregorijanski koral poseduje istin- sku duhovnu dubinu.
Monah Gvido Monah Gvido iz Areca zaslužan je za teorijsko zasnivanje solfeđa. Sistem pevanja standardnih slogova za određene tonove lestvica, vekovima je stara veština koju koriste operski pevači i muzičari širom sveta, a poznata je pod nazivom solfeđo. Naziv solfeđo odnosi se na ovu veštinu pevanja i na teoriju o notnim i ostalim značenjima. Gvido iz Areca je izmislio novi sistem muzičke notacije, uvodeći rudi- mentarnu verziju notnog linijskog sistema kakav je i danas u upotrebi Teško je i zamisliti šta bi se desilo sa svetom muzike bez Gvidovih ino- vacija. Srećom, ne moramo to da zamišljamo. Gvido je postojao, njegov notni sistem se još uvek koristi, i pripada mu priznanje za značajan doprinos istoriji muzike.
Ite, missa est! Nisu samo monasi uticali na dalji razvoj muzike. Crkveni obredi, bogo- služenja, mise, liturgije, postaju izvorište novog muzičkog stvaralaštva. Katolička liturgija (ili na latinskom missa) dobila je ime po završnim rečima svih latinskih liturgija starog doba: “Ite, missa est” (u grubom pre- vodu: “Napolje, slobodni ste!”). Svaka misa ili muzičko delo namenjeno crkvenim obredima pisano je po određenim kanonima: Kyrie eleison (“Bože, imaj milosti” – još jedan starinski napev); Gloria in excelsis Deo (“Slava Bogu uzvišenom”); Credo (“Verujem”); Sanctus, Sanctus, Sanctus (“Sveti, Sveti, Sveti”) i Agnus Dei (“Jagnje Božje”). Sva ova muzička dela bez obzira da li su bila namenjena obavljanju svakodnevne Božije službe ili liturgijama o velikim crkvenim praznicima, imaju skoro nepromenjene tekstove od renesanse naovamo. | |
| | | Gost Gost
| Naslov: Re: ISTORIJA MUZIKE Ned Okt 26, 2008 6:01 am | |
| MUZICKI ZIVOT SRBIJE U XIX VEKU
U odnosu na razvoj muzicke umetnosti u drugim evropskim zemljama,koje do XIX veka imaju bogatu istoriju,Srbija je svoj muzicki razvoj zapocela tek u XIX veku.Muzicki zivot Srbije poceo je i razvijao se isto kao i kod drugih zemalja.Najpre su to bile narodne pesme koje su sakupljane i obrodjivanei kao takve izvodjene.
KORNELIJE STANKOVIC/1831-1865/-srpski kompozitor koji je svoje strucno znanjeupotrebio na obradi narodnih pesama.Sve pesme koje je sakupioobradio je u narodnom duhu,a u glavnom u obliku horskih kompozicija.U odnosu na dela kompozotora koji dolaze posle njega i koji rade isti posao,Kornelijeva dela su na nizem muzickom nivou.Bez obzira na to,on je bio veoma cenjen muzicar.Smatra se osnivacem i dirigentom Prvog beogradskog pevackog drustva-koje ce kasnije nositi njegovo ime.
DAVORIN JANKO/1853-1914/-poreklom Slovenac,veci deo zivota je proveo u Srbiji.Bio je dirigent Beogradske opere,za koju je napisao oko 30 komada sa pevanjem.
JOSIF MARINKOVIC/1851-1931/-cenjeni srpski kompozitor,izraziti predstavnik romantizma u drugoj polovini XIX veka.Ostavio je veliki broj dela na podrucju horske muzike i solo pesmekoje su uglavnom rodoljubivog karaktera.
JOSIF SLEZINGER/1794-1870/-bio je ucitelj muzike na dvoru Jevrema Obrenovica.Po dolasku u Kragujevac stupio je u sluzbu kneza Milosa,muzicki opismenio veliki broj mladih ljudi i osnovaoorkestar.medju prvima u Srbiji komponovao je muziku za pozorisne predstave na tekstove Joakima Vujica |
| | | Gost Gost
| Naslov: ISTORIJA MUZIKE Ned Okt 26, 2008 9:20 am | |
| JUGOSLOVENSKA MUZIKA XX VEKA
Posle I svetskog rata nacionalna muzika Srbije nije obojena iskljucivo nacionalnom bojom na tradicijama Mokranjca.1920 godine osnovana je Beogradska opera na celu sa Stanislavom Binickim.Stevan Hristic rukovodio je novoosnovanom filharmonijom.Osnovan je orkestar kraljeve garde pod rukovodstvom Dragutina Pokornog,orkestar muzicke skole Stankovic,radioorkestar sa dirigentomMihajlom Vukdragovicem.Ovi ansambli imali su raznovrstan repertoar,operski i koncertni.Operski pevaci,reditelji i scenografi iz Rusije gostovali su u Beogradu i podigli nivo mlade beogradske opere.Kompozitori najstarije generacije skolovane su u Minhenu,Pragu,Lajpcigu,Becu,Moskvi i Oksfordu,inspirisani impresionizmom,realizmom i ekspresionizmom.Znacajni kompozitori bili su,Petar Konjovic,Stevan Hristic i Miloje Milojevic.
PETAR KONJOVIC /1883-1970/ SRPSKI KOMPOZITOR KOJI JE MUZIKU UCIO U PRAGU,i NSPIRACIJU ZA SVOJ RAD NALAZIO JE U SRPSKOM FOLKLORU.Neko vreme bio je direktor Zagrebacke opere.Napisao je operu Kostana i Knez od Zete.Pisao je i solo pesme
MILOJE MILOJEVIC /1884-1946/ Bio je majstor solo pesme i muzike za klavir.Inace lirski romanticar inspirisan folklorom.Muziku je studirao u Minhenu.Napisao je album solo pesama ,Pred devicanstvom prirode,Cetri komada za klavir i popularnu horsku kompoziciju Muva i komarac.
STEVAN HRISTIC /1885-1958/ Znacajan kompozitor novije istorije.Autor je baleta -Ohridska legenda/1947/Lajtmotiv je uzet iz Mokranjceve X rukoveti i narodne pesme Biljana platno belese.
JAKOV GOTOVAC /1895-1982/ Kompozitor koji je obogatio m.literaturudelima sa razlicitih podrucja,opera Ero s onoga sveta,je jedna od najuspelijih opera.Veoma su popularne horske kompozicije ,Koleda i Jadovanka za teletom. |
| | | Sponsored content
| Naslov: Re: ISTORIJA MUZIKE | |
| |
| | | | ISTORIJA MUZIKE | |
|
Similar topics | |
|
| Dozvole ovog foruma: | Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
| |
| |
| |