Uzivati u zivotu

Koliko stvarno uživate u svom životu? Koliko vjerujete da je to moguće? Možda znate da biste voljeli i mogli imati više radosti u životu, ali nekako se to stalno odgađa. Možda imate osjećaj da je život kojim živite sada najbolje što možete postići?

Negdje duboko, svi osjećamo da je moguć mnogo ljepši život. Naši osjećaji nas vuku i tjeraju prema ostvarenju svojih potencijala. No to nije jednostavan proces. Čak i ako smo svjesni tog poziva, često ga odgađamo ili gušimo iz straha.

Kako bi zaboravili neispunjenost i nezadovoljstvo, koristimo različite načine da si odvratimo pažnju: od uobičajenih ovisnosti do najrazličitijih aktivnosti - bilo kakvih sporednih stvari koje nas ne ispunjavaju istinski, ali nam omogućuju da ispunimo vrijeme.

Primijetite što radite kad imate malo slobodnog vremena ili počnete osjećati blagu dosadu? Možda sjedate za kompjuter mada znate da nemate na njemu nešto stvarno bitno ili zanimljivo za činiti? Možda automatski počinjete u sebi nabrajati obaveze i planirati sljedeće dane? Možda sjedate pred televiziju? Takve beznačajne aktivnosti u početku mogu biti način opuštanja od stresa, no s vremenom se pretvoriti u naviku toliko automatsku da jedva i primijetimo kako smo se našli pred televizijom ili kompjuterom, učinili smo to bez razmišljanja i gotovo nesvjesno.

Svaka navika rezultat je nastojanja našeg mozga da što više često ponavljanih aktivnosti pretvori u rutinu i automatizam, kako bi više kapaciteta svijesti i pamćenja ostalo slobodno za učenje novog i primjećivanje što se zbiva oko nas. Što se neko ponašanje češće ponavlja, to su jače neuronske veze stvaraju u mozgu koje omogućuju da to ponašanje postane automatizirano. Zbog toga naviku nije lako odmah promijeniti, čak i ako nema emocionalne vezanosti. Potrebno je određeno vrijeme ulaganja svjesnog truda da se ostvari promjena.

Za navike kojima si odvraćamo pažnju, obično jesmo bar donekle emocionalno vezani - one su privremeni bijeg od unutarnje napetosti, prilika da na trenutak zaboravimo svoj život. To su aktivnosti koje nas ili prenose u neki drugačiji svijet - televizija, opojne druge, pa i čitanje - ili one koje nam omogućuju da zaposlimo um i suzimo fokus na emocionalno neutralne ili ugodne stvari koje nas ne opterećuju (rad na kompjuteru, čišćenje kuće i slično). Ponekad se i u vezi takvih navika zavaravamo slično kao i kad se radi o ovisnostima: mislimo nešto kao "Još danas ću malo... a od sutra posvećujem više vremena važnijim stvarima!" No to je obično zavaravanje i nije ni izdaleka tako lako provesti.

Što bi se dogodilo kad bi umjesto korištenja takvih aktivnosti ostali sa svojim osjećajima? Možda bi postali svjesni nervoze, straha, a možda i emocionalne tuposti i praznine. Biti sami sa sobom, stvarno osjećati sadašnji trenutak, dovodi nas u vezu s osjećajima koje potiskujemo. Zbog toga mnogi ljudi imaju potrebu stalno imati uključenu televiziju ili radio koji zapošljavaju svaki slobodni trenutak koji bi njihova svijest inače uhvatila, ili živjeti u budućnosti, planirajući buduća zadovoljstva. Česti su savjeti o tome da budemo prisutni u sadašnjem trenutku, no njih nije ni izdaleka tako lako primijeniti kako nam se na riječima čini. Kad to pokušaju, mnogi ljudi vrlo brzo osjete nelagodu i potrebu da si nastave odvraćati pažnju.
Odvojenost od emocija može biti ne samo posljedica, nego i uzrok bježanja od sadašnjosti. Ako potiskujemo neugodne osjećaje, nećemo biti sposobni niti uistinu uživati u onim ugodnima. Emocije ili teku ili su blokirane; nemoguće je potpuno osjećati pojedine emocije, a druge potiskivati. Tako, što više vježbate prihvaćati i voljeti i svoje neugodne osjećaje, to ste više sposobni stvarno uživati i u onima ugodnima, i tek onda možete stvarno uživati u bilo čemu što doživljavate.

Što smo više prisutni u svim svojim osjećajima, manje nam je potrebno da bi bili sretni. Možemo osjećati puninu i užitak i kad se izvana ne događa ništa ili vrlo malo. Nasuprot tome, osobe koje potiskuju svoje osjećaje mogu ih snažno doživjeti jedino pomoću intenzivnih izvanjskih situacija. Zato mnogi takvi ljudi i teže intenzivnim podražajima: horor filmovima, riskantnim aktivnostima (kockanje na velike uloge, ekstremni sportovi), pa i sadizmu ili mazohizmu. Nakon što se na te podražaje naviknu, oni im postaju nedovoljni te moraju tražiti još snažnije. U takvim aktivnostima mnogi ljudi pronalaze osjećaj prisustva u trenutku, punine emocionalnog iskustva, osjećaj protoka energije i stvarne svijesti o tome da su živi. Zbog toga i te aktivnosti često postaju zamjenska potreba i izazivaju određenu ovisnost.

Prirodno je da nam nove stvari i iskustva snažnije zaokupljaju pažnju, izazivaju emocije i posvećivanje pune pažnje sadašnjem trenutku, no nije prirodno da se jedino u takvim situacijama osjećamo istinski živi i usredotočeni. Kako najčešće nismo svjesni koliko dubine nedostaje u našem svakodnevnom životu, počinjemo je tražiti u različitim zamjenama, obično planiranjem budućeg zadovoljstva ili kupovanju stvari. Sigurno ste već primijetili koliko se često događa da željeni predmet gotovo odmah nakon kupnje gubi svoju emocionalnu vrijednost, jer nam nije donio zadovoljstvo kojem smo se nadali. U šoping-centrima nije lako pronaći sretnu, nasmiješenu osobu! Što više netko žudi za gomilanjem stvari, to je vjerojatnije da žudi za vlastitim osjećajima, koje potiskuje. Nije lako prepoznati što se događa i izaći iz tog kruga.

Što više radite na prihvaćanju svojih osjećaja i integraciji potisnutih dijelova sebe, to vam je dostupniji puniji, bogatiji raspon emocionalnog doživljaja u svakom trenutku života. Uz to može biti potrebno uložiti malo svjesnog truda i vremena u rastvaranju starih navika i stvaranju novih - primjerice navike da se umirimo i oslušnemo što se događa u nama u trenucima kad bi inače pribjegli nekom od načina odvraćanja pažnje. S vremenom, uživanje u sadašnjem trenutku postaje sve prirodnije i lakše, bez da se moramo boriti protiv niza osjećaja koje potiskujemo. Usput možemo uštediti na stvarima koje bi inače gomilali i skupim zamjenama za ljubav i radost, za kojima više nemamo potrebu.

moja izreka je - uzivaj u zivotu. Lep je koliko ga mi vidimo lepim. Kad je nesto ruzno i ne mogu da menjam - prilagodim se da me sto manje zaboli.

zato uzivam u svakom trenutku svog zivota

bravo, ova baka bas uziva u zivotu

mama


tata


svako uziva na svoj nacin

eee, ovo je pravo uzivanje

eto kako covek zna da uziva

Mislila sam ¨sada je sve u redu¨. Smirila sam se , stala sam delimično na svoje noge, postala, nazovi, neki čovek. Mislila sam, sve je prošlo, zakržljala mi krila. Spustila sam se na zemlju, ne umem više leteti. Mislila sam ostalo mi je samo da se potpuno uklopim u kolotečinu života, da stvaram i životarim dalje.

Niotkuda, moja krila se prisetiše čemu služe i ja se vinuh u visine. U stvari, nikada nisam ni umela da hodam. Živa sam potpuno, a moja krila su jača nego ikad. Želim sve od života, želim zato što sam živa, što nisam samo biljka!

Ja neću prestati da letim, nikada! Ko bude mogao da leti sa mnom, neka leti, ko ne bude mogao, ostaće na zemlji, u svojoj kolotečini, u svojem sranju od života. A kako da leti neko ko ne ume ni da hoda? Većina puzi!

Ne može mi niko ništa, velika sam i jaka. Ne želim da budem ono što nisam, a nisam slaba, ne treba mi rame za plakanje, ja plačem za sebe, ne treba mi ničije sažaljenje, priznanje, tapšanje po ramenu, ne mora ....
niko da me hvali i da mi kaže da sam dobra, pametna, lepa, ne treba mi niko da me vuče kroz život, ne treba mi niko da me laže i da tako održava moj ego u životu. Svesna sam ko sam, šta sam i koliko vredim. Ne vredim baš mnogo, ali ja znam koliko je to! A svesnost je najvažnija stvar u životu! Biti iskren prema sebi je najteže, ali najlepše što može da ti se desi! Posle toga ne postoje prepreke, svet je tvoj!

Ko ne leti, ne ume ni da hoda, posle toga počinje da puzi i na kraju prestaje da se kreće…biljka… postaje biljka, a vremenom i zakržlja. Ja to sebi ne želim da uradim! Ja nisam biljka!!! Ko si ti? Šta si ti? Šta hoćeš od sebe? Šta ti treba? Koliko smeš? Koliko možeš? Sva ova pitanja nemaju veze sa mnom. To je tvoj život, a ko sam ja da ti bilo šta pričam o tvom životu?

Ali ipak… šta ćeš da uradiš?… Potkresaćeš krila i postaćeš neki kaktus ili šta već. Ja imam hrabrosti da kažem, da nešto nije u redu. Ti to ne možeš, ne smeš…kod tebe je sve O.K. Lažeš se, misliš tako treba, ali posledice ostaju i uvek budu katastrofalne. Pravi si kaktus, bodeš, ponekad procvetaš, ali ne mrdaš iz svoje saksije.

E sad, obično se dve takve (kaktusoidne) osobe nađu. Ona ne ume da leti, želi da te povremeno zalije. Kaktus možeš i jednom mesečno da zalivaš, on bude srećan. S vremena na vreme će da te prenese na sunčanu stranu terase i ti ćeš biti srećan, jer ne znaš kako je to biti slobodan, leteti i udovoljavati sebi.

Pokušaj da budeš svoj, pa makar i pogrešio, biće ti slađe nego da igraš kako drugi sviraju. Boriš se ti, ali negde duboko u tebi je skrivena misao šta moraš da uradiš, kako treba da zadovoljiš druge, njihova očekivanja i nade. Pa šta će reći ako ih sve izneveriš? Nemoj da budeš glup, radi samo ono što želiš da radiš lično ti, lično za sebe, ako te stvarno vole biće im drago zbog tebe. Ako je to prava ljubav izdržaće, nećeš ništa izgubiti. Ljubav se hrani slobodom. Tvoj život je samo tvoj.

Ja sam se izvukla, shvatila sam da od života želim sve, ama baš sve! Moje dete jeste moje dete i zauvek će to biti. Zauvek će jedino i prvo ona biti važna. Ja ću zauvek biti njena, imaće me celu do kraja mog života, pružiću joj i više od svega, voleću je i više od najviše, namazaću je svim bojama i pustiću je da uzleti, kad krene da padne povući ću je malo gore, pomoćiću joj. Nikada zbog mene neće da pati… Ja zbog svega toga ne moram da puzim i neću! Šta ću ja njoj ako ne vredim sebi!? Šta ću bilo kome ako sam iznutra mrtva i nezadovoljna!? Svako ima svoj život, svoju sudbinu, svoj prvi i svoj poslednji dan. Želim da sebi svog poslednjeg dana, makar bio i sutra, kažem, uspela si Ivana da živiš, nisi bila kukavica, letela si, videla si život, živela si Ivana!!!

Ja nisam posebna, ja sam samo izuzetna u svojoj svesnosti ko sam, u svojoj iskrenosti i jednostavnosti. Dobro mi je. Mnogo mi je dobro!!! Letim i ne dotičem tlo ni za trenutak… Pa šta bude! Ponekad mi se učini da su mi krila kratka, ali samo na minut. Počnem da padam, ali već sledećeg trenutka sam u oblacima.

Neću više da filozofiram. Izlila sam se maksimalno.

Trikovi za duži život

Uz malo dobre volje, potrebno je samo nekoliko minuta dnevno da biste u svoj život uneli nove navike koje su dobre za vas i na pozitivan način uticali na sopstveno zdravlje. Sa sastavljanjem liste dobrih navika možete početi odmah.

Vi već znate da bi rekreacija i zdrava ishrana trebalo da budu na vrhu liste planiranih dnevnih aktivnosti. Ali, suočimo se s činjenicama: ima takvih dana da jedva stignemo da prošetamo od kola do restorana brze hrane da bismo kupili nešto "za poneti". Mi vam nipošto ne predlažemo da napustite teško dostižne ciljeve apsolutno zdravog života, već samo hoćemo da ukažemo na neke "sitnice", koje vam garantovano mogu učiniti svakodnevno življenje lepšim i zdravijim. Neka vas ne zavara što je naizgled reč o malim stvarima, njihova delotvornost je dokazana.

Doručkujte kašu od ovsenih pahuljica

Zašto? Za početak, to vam može pomoći da se lišite neželjenih kilograma. U jednom istraživanju, grupa ispitanika je imala za doručak ovsenu kašu, a druga kornfleks. Prva grupa je kasnije za ručkom unela 30 procenata kalorija manje u odnosu na drugu. Ovsena kaša takođe ima pozitivan uticaj na digestivni trakt.

Kupite buket

Zvuči sasvim jednostavno, zar ne? Posmatranje cveća može vas razveseliti - pokazuju istraživanja. Tri nezavisne studije su pokazale da često primanje cveća dovodi do poboljšanja emocionalnog stanja.

Napravite tišinu tokom večere

Već znate da gledanje televizije za vreme obroka može dovesti do nesvesnog prejedanja, jer pažnja nije na fokusirana na obrok, već na televizijske sadržaje. Da biste zaštitili zdravlje svoje porodice - smestite TV u neku drugu prostoriju, a ne u kuhinju.

Počastite sebe tamnom čokoladom

Prema najnovijoj studiji američkih stručnjaka, imamo dobre vesti: ako dnevno jedete nekoliko kockica tamne čokolade (oko 30 kalorija), pomažete snižavanju krvnog pritiska onoliko koliko je potrebno da se umanji rizik od srčanog udara za 8%.

Uživajte u vinu

Crveno ili belo - izbor je na vama. Istraživanja pokazuju da povremeno pijenje vina pomaže u zaštiti od kardiovaskularnih oboljenja, kao i od respiratornih infekcija. Ali, ni u dobrim stvarima ne treba preterivati - ne pijte više od jedne do dve čaše dnevno.

Protegnite se posle tuširanja toplom vodom

Najbolje je protezati se kada su mišići zagrejani i elastični, bilo da radite lagane vežbe, ili samo stojite pod tušem, kažu stručnjaci. To utiče povoljno na muskulaturu i smanjuje rizik od povreda.

Učinite nešto za sebe - unesite male promene u svoj dan. Jednostavno, zar ne?

3.sep.2008. sneg u Keniji....neka i oni malo uzivaju u snegu