PCELE - korisne i slatke

njam, njam, ovo s medom i nije tako lose njam

Med - poklon iz prirode

Zdravlje iz tegle medaMed se može dobiti samo na jedan način, a to je da ga napravi medonosna pčela. Možda će vam ovo izgledati kao nešto što se podrazumeva samo po sebi, ali je to činjenica koja se ne sme zaboraviti. Na žalost pohlepa i želja za novcem je učinila da se veoma često kao pčelinji med, pojavljuju u prodaji razne smeše koje se predstavljaju kao med. Zahvaljajući modernoj tehnologiji to se lako može napraviti. Međutim lažni med, ne može da donese ništa dobro našem organizmu, nego čak naprotiv može da ugrozi naše zdravlje.

Jedan od najsigurnijih načina da kupite prirodan med, jeste kupovina direktno od pčelara. U poslednje vreme veoma su postale popularne manifestacije na kojima se pored meda promovišu i ostali pčelinji proizvodi kao što su : propolis, matična mleč, polenov prah i vosak. Ali da se mi malo sada više posvetimo pčelinjem medu i da vidimo šta bi se o njemu imalo zanimljivo reći.

Medovina
Medovina je narodno piće Starih Slovena. Njihov vrhovni paganski bog Perun, prikazuje se sa rogom iz kojeg se preliva medovina. Dobija se alkoholnom fermentacijom rastvora prirodnog meda, a postupak je isti kao u proizvodnji vina. Može da se proizvodi kao alkoholno i kao bezalkoholno piće. Najčešće se može naći u kafanama na Njegušima i na Cetinju.

Vrste pčela
Divovska pčela

Divovska pčela (Apis dorsata) izgrađuje jednostruko saće na kojem živi. Sve čelije saća gradi jednake veličine, bez razlike za trutovsko, radiličko ili za matičnjake. Dubina čelija saća divovske pčele doseža i do 34mm. Same radilice dvostruko su veće od europske medonosne Kranjske pčele. Kod ovih pčela nema razlike u veličini između radilica i matica. Divovska pčela živi na otvorenom pa je prema tome prilagodila način života. Obrandbeni mehanizmi kod ove pčele su posebno izražei i odlično čuva leglo. Stare zajednice dijele se na nove manje zajednice, rojevni nagon je vrlo slab. U slučajevima nestanka ili slabljenja paše, napušta gnjezdo i seli na područje bogatije hranom.

Patuljasta pčela

Jednostruko saće patuljaste pčele

Patuljasta pčela (Apis florea F.), porijeklom je iz Indije. Osobina ove vrste je da gradi jednosstruko saće na otvorenom prostoru, obično na nekom stablu. Specifičnost njezinog saća je u tome da ova pčela gradi čelije raznih veličina za: radiličko saće, trutovsko i matičnjake koji imaju oblik žira. Zajednica ima jak obrandbeni mehanizam, razmnožava se rojenjem, a posebnost vrste je i da u nestanku paše napušta gnijezdo u potrazi za novom jačom pašom koja zajednici osigurava dovoljne količine hrane.

Patuljasta pčela na cvijetu

Kavkaska pčela

Kavkaska pčela (Apis mellifika var. caucasica Gorb) porijeklom je iz Gruzijskog gorja kako joj je i ime u Kavkazu. Prema vanjštini sliči pomalo na Kranjsku pčelu, a razlikujemo dvije vrste: sivu i žutu. Ima spori proljetni razvoj, ali ima odličnu obrandbenu sposobnost prema uljezima. Sama pčela ima duže rilce i marljivi je radnik na svim pčelinjim pašama, ali je sklona zalijetanju u tuđe košnice-grabeži. Posjeduje slab rojevni nagon i brzo se prilagođava novim pašama. Posjeduje veliku sposobnost prikupljanja propolisa

Znate li da...

Za vrijeme svog životnog vijeka jedna pčela radilica proizvede jednu dvanaestinu čajne žličice meda?

Tamna europska pčela
Tamna europska pčela Apis mellifica var. mellifica L. najviše se uzgaja u Njemačkoj. Krupne je građe sa zatupljenim zatkom, kratkog jezika i tamno sivom gotovo crnom bojom. Otporna je i prilagođena za duge i hladne zime. Zbog te osobine ta se vrsta pčela uspjela održati još u Sjevernoj i Južnoj Americi kao i Sibiru. Tijekom sezone se razvija u zajednice srednje snage, razvoj zajednice traje dugo u jesen pa zimuje u jakim, brojnim društvima. Prinosi propolisa su umjereni, otporna je na bolesti dok med unosi slabije od Talijanske i sive Kranjske pčele.

Talijanska pčela


Talijanska pčela - apis meliffica var. ligustica, pčela je Apeninskog poluotoka žučkaste boje navikla na dugotrajne paše i blagu klimu. Talijanska pčela ima vrlo blagu čud, slabo izražen nagon za rojenjem, snažan razvoj tijekom ljeta i jeseni te vrlo visoka plodnost matice. Česta osobina talijanske pčele medarice je i zalijetanje u tuđe košnice tako da nije omiljena kod svih pčelara. Ima sposobnost zbog života u blagoj klimi leglo održava do kasnih jesenskih dana pa tako i zimuje u vrlo brojnim i jakim zajednicama. Leglo održava duboko u kasnu jesen i zimuje u jakim zajednicama pri cemu troši mnogo hrane preko zime. Odlikuje ju slabiji instinkt za sakupljanje propolisa i nektara, međutim ima odličnu sposobnost korištenja slabih paša.

Pčele samice

osmia rufaSvoje ime solitarne, samotarke ili samice dobile su po tome što se te pčele ne roje, ne žive u društvima u košnici, nemaju maticu, nego sve rade same, a u oprašivanju su i relativno djelotvornije od pčela medarica Apis mellifera. Pčele samice i izlaze iz kućice već na 5 C, nisu probirljive i obično ne biraju civijeće poput srodnih pčela medarica. Samice se najradije gnijezde u barskoj trstici, izbušenu drvetu, građevinama od drva i blata. Prirodno grade tunele i naprave 6-15 ćelija pregrađenih blatom. Postupno ih pune nektarom peludom, snesu jajašca, pa opet pregrade, na kraju tunel debelo zagrade blatom.
Kod nas proučavanjem bumbara i pčela samica bavi se mr. sc. Marija Ševar, načelnica Odjela za ekološku proizvodnju u HZPSS koja kaže:
Za hektar komercijalnoga voćnjaka za oprašivanje treba 500 samica ili tri košnice medarica s oko 60.000 radilica, odnosno jedna solitarna pčela ima učinak oko 120 letačica pčela medarica.

Zbog ugroženosti okoliša, u godini ih nestaje po nekoliko vrsta, uz ostalo i zbog devastacije objekata od drva i zemlje u kojima se rado nastanjuju. Važne su i vrste rezačica (Megachila rozundata), koja na izrezanim komadićima listova čini ćeliju za razmnožavanje, a inače je nezamjenjiva za oprašivanje lucerne, koja tada postiže nevjerojatni postotak klijavosti od čak 99%. Te pčele lebdjelice (pršilice) i druge, ističe mr. sc. Marija Ševar, koja je korisne kukce zavoljela još kao dijete na livadama oko rodnoga Petrovaradina, a znanstveno ih obrađuje od susreta s Entomološkim muzejom Franje pl. Koščeca u Varaždinu, nakon njenog preseljenja u Hrvatsku.

U zahvalu njihovom trudu oko oprašivanja našeg okoliša možete postaviti jednostavne kućice u koje će se one same vrlo rado naseliti. To je kukac prisutan u oprašivanju flore iz davnina pa tom jednostavnom i jeftinom gestom možete pomoći u njihovom očuvanju od izumiranja. naime divljih pčela u Europi ima oko 260 vrsta od kojih svake godine izumre po nekoliko vrsti. Samih pčela samica ima pet vrsta,a posebno su važne i zanimljive divlje, solitarne ili pčele samice:

* Osmia rufa
* Osmia cornuta
* Osmia corulenses
* Osmia leaiana

GMO med
Petak, 15 Kolovoz 2008

Pčele Ludwig i Manfred Huber, dva hobi pčelara u Njemačkoj, odlučili su da ove godine neće prodavati med. Razlog njihove odluke je polje GM kukuruza koje se nalazi u području njihovih pčelinjaka.
U svibnju naime, Upravni sud u Augsburgu u sličnom slučaju, odlučilo je da je med u kojem postoje tragovi peludi gena kukuruza PON 810, nije za prodaju. U promjeru od tri kilometra na polju kukuruza postoji mogućnost da se takva pčelinja pelud kukuruza također nađe i u medu.
Zbog blizine njihova pčelinjaka i nasada GM kukuruza Ludwig i Manfred Huber, u biti sada nisu sigurni da li je njihov med genetski modificiran proizvod ili ne. Kako bi točno znali trebali bi taj med poslati na skupu analizu. Tako su dvojica hobi pčelara odlučila da ne žele prodavati med "jednom nogom u zatvoru" prenose sve ondašnje lokalne dnevne novine i internet portali.
Bravo, pametni ljudi