Ovo lepo šokačko selo nalazi se na 15 km severozapadno od Sombora, a sa zapadne strane prostire se vrlo složena ravan Dunava – Monoštorski rit. Nastao je 1902. godine skretanjem korita Dunava, koji je tekao pored samog sela. Tako je Dunav udaljen od sela 3-5 kilometara, pa su Monoštoru ostali rukavci i bare, koji su danas raj za ribolovce. Monoštor je postao centar Monoštorskog rita, bogatim jelenskom i drugom divljači, pa je lovni turizam vrlo uspešan, a sam rit je pod zaštitom države.
Većinu stanovnika, od ukupno 3920, čine hrvatski Šokci, ali ima i starih mađarskih, nemačkih i srpskih porodica. Prosek godina monoštorskih žitelja iznosi 40,1 godinu. Sama reč Šokac prema nekim izvorima znaci isto što i „prebeg”, „uskok”, jer su prvi stanovnici, rimokatolički ikavci, prebegli iz Slavonije i Bosne ispred turske najezde. Smestili su se u neposrednoj blizini mađarskog grada tvrđave Bodrog i tu su ostali dugo posle mađarskog poraza 1526. godine. Tako su 1717. stanovnici Monoštora razvaljivali Bodrošku tvrđavu i od njenih cigala gradili rimokatoličku crkvu. Noviji doseljenici su se naseljavali koji kilometar dalje, na manjem poplavnom terenu, pa je 1752. godine crkva preseljena, kao i celo staro selo.
Mističnija verzija je legenda koja govori o „bačkoj Atlantidi”. Davno, pre više od 1.000 godina ovde je bilo veliko utvrdenje Bodrog, iz perioda rane mađarske države. Bodrog je bio na svim geografskim kartama, ali je nestao iznenada i bez poznatog uzroka. Veruje se da su trvđava i naselje potonuli u talasima Dunava. Za sada nije poznat nijedan materijalni dokaz gde je Bodrog bio, iako ga mnogi traže.
Crkva je proširena 1806. godine, a sredinom 20. veka proglašena je spomenikom kulture od velikog značaja. Narod vrlo uspešno održava tradiciju: imaju vrlo lepu bogatu nošnju, vesele bećarce i svetkovine. U tradicionalnom seoskom ambijentu može se provesti vrlo ugodan odmor, a naročito može biti zanimljiv boravak u iznajmljenoj vikendici na samoj obali Velikog Bačkog kanala. Iz nekih od njih se dobrim skokom iz mesta može skočiti u čistu vodu. Ujutro goste budi cvrkut ptica, šuštanje lišća drveća u zaleđu, uveče uspavljuje. A između, čista priroda, zanimacije na kopnu i vodi i kulinarski specijaliteti domaćina.
Turistička ponuda Bačkog Monoštora zasniva se na jedinstvenom prirodnom bogatstvu šuma i voda Monoštorskog rita, parka prirode prve kategorije. Zaštićene vrste su orao belorepan, siva čaplja, crna roda i druge. Komplementarno ovome je bogata kulturna tradicija Šokaca, većinskog stanovništva Bačkog Monoštora. Njihove nošnje su jedinstveno bogatstvo koje se izrađuju više od 200 godina, a folklor odlikuje igra i muzika karakteristična samo za Šokce.
Mnogi muzikolozi i etnolozi iz celog sveta dolaze ovamo, kao i bogati svetski lovci. Ovde je vrlo često u lov dolazio Josip Broz Tito, kao i mnogi domaći i strani državnici. Sada su gosti imućni strani turisti, koje prihvata Lovačka vila, pored samog Starog kanala, na ivici prelepe šume.
U neposrednoj blizini je i kanal Dunav Tisa Dunav, jednim delom prokopan koritom starog Dunava, tako da je Monoštor sa svih strana opkoljen vodom.
Tajanstveni rukavci Dunava, smešteni izmedu bajkovitih šuma, čine da Monoštor predstavlja poseban doživljaj prirode. Nije čudno da ovde ima tri vikend naselja na kanalima i dva na rukavcima Dunava. Turisti obilaze crkvu, etno kuću, fotografišu se, a omogućen im je foto safari džipovima kroz šumu, a čamcima kroz zaboravljene rukavce Dunava. Domaćini su specijalisti u kuvanju starih jela, a posebno su čuveni po ribljem paprikašu. Imaju i prvaka gornjeg Podunavlja, dok su Zlatni kotlić Dunava osvajali desetak puta.
U selu postoji Ambulanta, Osnovna škola, Šumska uprava, Brodogradilišna Radionica, trgovine, kafe barovi, čarde. Od 2003 godine prvi put su organizovano počeli da dolaze turisti na jednodnevne izlete, ili višednevni boravak u seoskim kućama, sa domaćom hranom. Monoštorski rit je pravi «Eldorado» za strasne sportske ribolovce. Znani su rukavci i zatvorene vode s atraktivnim terenima za ribolov na smuđa, soma bucova i jaza varaličarskom tehnikom ili za lov šarana ili babuški na plovak. Na ovom području možda je najatraktivniji ribolov na kapitalne primerke ameruckog grgeča, basa. Za ribolovce je najpogodnije da budu u blizini vode. Prenoćište u vikendici na Kanalu je 225 dinara, uključuje korišćenje prostorija i opreme vikendice.Čamac se može iznajmiti za 450 dinara po danu, čamac za Dunav s motorom za 1.350 dinara, najam tri štapa za pecanje je 450 dinara po danu korišćenja. Naknada za ribolovačkog vodiča koji vodi do najboljih terena je 450 dinara, a za usluge ribara s čamcem treba platiti 900 dinara. Za 900 dinara može se prisustvovati oblačenju narodne nošnje i fotografisati „sprimanju” tradicionalne narodne nošnje, učestvovati u izradi tradicionalnih predmeta od pruća ili rogoza, izradi dunavskih čamaca od drveta... Sve s prigodnim poklončićem, mala košara, ceker, klompica, veslo ili peškirić.
Bački Monoštor je selo na severozapadnom delu Vojvodine, udaljeno oko 15 kilometara zapadno od Sombora, u neposrednoj blizini Dunava. Ovo mesto je biser Gornjeg Podunavlja i istoimenog Specijalnog rezervata prirode. Priroda, vredni ljudi i ljubazni domaćini su suština turističke ponude Bačkog Monoštora, što je doprinelo da je ova destinacija lider ruralnog i ekološkog turizma Vojvodine.
Od 2005 godine u selu se održava Bodrog Fest. Osnovna ideja organizatora Bodrog festa bila je promovisanje monoštorske tradicije, ali i skretanje pozornosti na Bački Monoštor kao turističko odredište. Veliki broj gostiju s raznih strana i veliki broj organizacija koje su se uključile svakako daje organizatorima nadu i pravo da veruju u turističku budućnost Bačkog Monoštora, ako se drže svoje tradicije i unapređuju i obogaćuju ugostiteljsku, kulturnu i duhovnu aktivnost u selu.